GEOPOLITIČKI PREDAK ILI ZAŠTO JE SAVREMENOJ RUSIJI VAŽAN SVJATOSLAV

Примарни табови

GEOPOLITIČKI PREDAK ILI ZAŠTO JE SAVREMENOJ RUSIJI VAŽAN SVJATOSLAV

Veliki kneževi, kao što je Svjatoslav, predstavnici su te nulte tolerancije u odnosu na spoljnu dominaciju

Kod nas je u upotrebi prilično osakaćena verzija ruske istorije. Mi ne znamo svoje uistinu velike pretke. Stoga me uvek zapanjivao onaj osnovni nedostatak ocene kojem se iz nekih razloga po tradiciji izlaže ličnost velikog kneza Svjatoslava.

U međuvremenu je, početkom ovog meseca, 3. jula, obeležen dan pobede kneza Svajtoslava nad Hazarskim kaganatom. Tu pobedu smatram za događaj ogromnih razmera.

Ko je zapravo knez Svjatoslav? On je tvorac prve prave Ruske Imperije. Carstvo koje je on osnovao, nakon raspada obnavljano je tokom mnogo vekova. On je učinio ono što je postao cilj ruske državogradnje narednih pola milenijuma.

Svjatoslav je obezbedio geopolitičku meru buduće ruske moći. Po Vernadskom, sa geopolitičkog stanovišta, ruska istorija predstavlja spoj dijalektike Šume i Stepe. Država koja je građena iz Šume postala je istinski velika pošto je uspela da uspostavi kontrolu nad Stepom.

To je prvi učinio upravo Svjatoslav – objedinio je šumske zemlje na severu Rusije u novgorodskom i kijevskom području sa stepama koje su se ranije nalazile pod kontrolom Hazara.

Hazarski kaganat je objedinjavao skoro te iste istorijske oblasti samo pod okriljem Stepe. Mnoga drevna ruska i istočnoslovenska plemena plaćala su Hazarima danak. Postoji sasvim verovatna verzija da je Kijev prvobitno bio centar prikupljanja poreza od lokalnih plemena koji su uzimali Hazari, možda Sarmati, Skiti ili još stariji stepski narodi koji su kontrolisali šume i oranice na strani Stepe.

PRVO IZDANJE VELIKE RUSIJE Taj model – Šuma pod kontrolom Stepe – postojao je u udaljenim krajevima od pamtiveka. Istorija Drevne Rusije počinje upravo od toga da se u šumi, na severu te oblasti, stvara država koja počinje da se rasprostire na jug, a onda nakon jednog veka i na istok.

Svjatoslav je bio taj pionir koji je naznačio obrise velike Rusije kakva je ona postala vekovima kasnije. Svjatoslav je promenio ravnotežu moći u Evroaziji i odbranio pravo nove Kijevske države da kontroliše ogromnu teritoriju. Od male lokalne kneževine stvorio je moćnu imperiju i tako označio granice i horizonte naše dalje istorijske ekspanzije. Njoj su pripadale čitava kaspijska teritorija, Severni Kavkaz i Balkan sve do Bugarske.

To je bilo prvo izdanje Velike Rusije ili – ogromne teritorije objedinjene pod ruskim načelom i sastavljene od najrazličitijih etničkih, verskih, geografskih i socijalnih sfera.

Kao i svaka odlazeća imperija, odmah nakon minulog perioda heroizma, Hazarski kaganat se približavao stanju raspada i nestajanja. Nisam sklon da demonizujem Hazare. To je bio tataro-mongolski narod. Kada je taj narod stvarao turansku državnost, bio je u fazi snažnog uspona i praktikovao herojske vrednosti. Kasnije je plemstvo Hazarskog kaganata primilo judaizam, ali već u opadanju svoje moći. Naravno, bila je to zanimljiva zajednica.

Prvi put u istoriji dva poslednja milenijuma, postojali su predstavnici prozelitskog judaizma. Ta religija se po pravilu širi među etničkim Jevrejima, a onda ogromno tursko pleme, tačnije, njegova vrhuška (koja je, uostalom, znatno premašivala broj Jevreja koji su tu živeli), prima judaizam.

Ta odluka je sama po sebi ekstravagantna i jedinstvena – jedinstvena, jer se ništa slično do tada i posle toga nije desilo tokom vekova. Ipak, nisam sklon da taj konflikt posmatram kao verski. To je pre bila geopolitička bitka za sudbinu Evroazije. Hazari su – sila koja se povlači sa tog prostora, a Drevna Rusija je u usponu. Prema tome, pobeda nad Hazarima značajna je etapa u stvaranju ruske imperije.

Mislim da taj događaj treba da se proslavlja na nacionalnom nivou. Spomenici, portreti i slike Svjatoslava treba da budu svuda, jer upravo je on nacrtao Drevnu Rusiju. Pre nego što se stvori, država mora da se rodi u našoj zamisli, u našoj volji. On je svojim pohodima označio maksimalne granice Rusije.

RED JE NA NOVOG SVJATOSLAVA Posle Svjatoslava počeli su komadanje i unutrašnji konflikti, a naša teritorija da se sužava. U nekom momentu izgubili smo kontrolu nad Stepom, opet se vratili u šumu i tako dalje. Međutim, sama činjenica da je Stepa bila objedinjena pod našom moći, makar i za kratko vreme, postala je delotvoran motor naše geopolitičke svesti. Kasnije smo se, kao opruga, polako ispravljali u tom pravcu. Ali prvi glasnik Velike Ruske Države i geopolitički prorok koji je kao munja obasjao prostranstva bio je upravo Svjatoslav. Uveren sam da o velikom knezu treba pisati pesme, kantate, opere, proslavljati ga i pamtiti njegove podvige.

Veliki predvodnik, hrabar i odvažan, savršeno je ovaploćenje čistog, svetlog vojnika, onakvog kakvi treba da budu ruski ljudi.

Muslimani ponekad pravilno kažu da njihova religija poseduje nulti stepen tolerancije prema nepravednosti i nasilju. Veliki kneževi, kao što je Svjatoslav, predstavnici su te nulte tolerancije u odnosu na spoljnu dominaciju. On nije imao nameru nikome da se pokorava, naprotiv, uspevao je da se svi u okruženju potčinjavaju našoj, ruskoj volji.

Mi treba da uzimamo za primer Svjatoslava – nulti stepen tolerancije prema ugnjetačima, okupatorima i upravljanju spolja. Mi smo – Rusi. Mi smo nezavisna država, mi smo oduvek nastojali da branimo našu moć, slobodu i volju, da objedinimo Šumu i Stepu, odnosno, severnu Evroaziju – u jedinstveni geopolitički blok. Mi smo to postigli i ni jedan pedalj ruske zemlje nećemo dati.

Naprotiv, treba da nastojimo da proširujemo naš uticaj sve dalje i dalje – do logičnih, prirodnih i istorijskih granica evroazisjkog kontinenta. Zato kneza Svjatoslava treba duboko da poštujemo ne samo sećanjima na njegove podvige, nego i da ih obnavljamo.

Došlo je vreme da se setimo pobede nad Hazarijom, pobede nad imperijom koja je nestajala i pod čijim smo jarmom bili. Ako napravimo paralelu, onda je to danas globalni američki svetski poredak. Posrnula i rastrojena, nekad krepka, ali sad već odurna i izrođena savremena Hazarija od koje moramo da se oslobodimo. Red je na novog Svjatoslava.

Prevela Ksenija TRAJKOVIĆ

 

http://www.standard.rs/aleksandar-dugin-geopoliticki-predak-ili-zasto-je...